Piše: IGOR BREŠAN
Izvor: Slobodna Dalmacija
Posjetitelji željni istina o Saloni i šetnje po svježem zraku od sada mogu koristiti mobilni vodič kojim će “razgrnuti prašinu” povijesti, odnosno sve ono nataloženo ispod nje, pa i nemar kojemu su, na sreću, prkosili učeni ljudi poput duhovne vertikale don Frane Bulića.

Ako ste i vi kojim slučajem naumili prošetati Salonom uz stručnu pripomoć vodiča, trebate najprije u Arheološkome muzeju u Splitu kupiti HT-ovu karticu s PIN-om za 39 kuna i uzeti prospekt s numeriranim najznačajnijim lokalitetima, odnosno tlocrtom cijelog zdanja. Nazovite zatim 0800 1213, ostružite PIN s kupljene kartice i ukucajte broj, pa odaberite turu 304, šetnju Salonom, ali i jezik sporazumijevanja, za sada hrvatski ili engleski.

Prije promjene lokacije, razgledajte “usputno” i kamene ostatke iz Salone zbrinute u Arheološkome muzeju u Splitu, pa idući sat vremena sakupljajte dojmove po stvarnosti, spomeničkoj baštini. Jasno je da će vas očarati. Vratite se stoga opet u Arheološki muzej u Splitu i kupite kao suvenir CD Salona i prošetajte virtualnim gradom iz vremena pune raskoši, sjaja i monumenta.
Tako bi, naime, mogao izgledati vaš izlet u ovu povijesnu oazu o kojoj mi vješto pripovijedaju Ema Višić Ljubić, viša kustosica lokaliteta Salona, i Zrinka Buljević, ravnateljica Arheološkog muzeja. Od njih doznajem kako je Dalmacija od 2. stoljeća prije Krista pod utjecajnom sferom Rima. Rimskoj Saloni prethodilo je grčko trgovišće Emporij, a zlatne stranice grada počet će se ispisivati podatkom da je u njemu prezimila vojska Lucija Cecilija Metela.

Od tada datira i prvi pisani spomenik o Saloni, gradu koji će potrajati do 640. godine, kada će glavnina odbjeglog stanovništva pred naletom barbara skloniti živu glavu pod zidinama Splita. Plutam vremeplovom i slušam o Amfiteatru, najbolje očuvanom salonitanskom spomeniku od veterana arene, gladijatora Telonika (86.). Doduše on brani sustav i vlast, pripisujući im i humane vrijednosti osporavane iz ove perspektive gledanja, kroz krvave borbe.

Za svetište su imali oltar božice usuda i osvete Nemeze, a gladijatori su je štovali zbog pravičnosti. Mleci su ga, pak, srušili da ga se ne bi domogli Turci 1700. godine. A priča ide dalje i dalje, no najbolje je da je otkrijete sami tako što ćete se uputiti u Salonu, naravno, u društvu mobilnog vodiča.

Ukradeni jeleni
U jednoj od prostorija u krstioničkom kompleksu Salone, u kojoj se odvijala vjerska poduka pred obred krštenja, sredinom 19. st. pronađen je vrijedan podni mozaik s prikazom dvaju jelena kako piju vodu iz kantarosa. Mozaik do danas nije sačuvan, navodno je završio na ilegalnom tržištu.