GRADSKI CRKVENI CENTAR tvore velika gradska bazilika (basilica urbana) podignuta na početku V. stoljeća, te Honorijeva bazilika, sagrađena na svršetku V. i početku VI. stoljeća, dovršena za biskupa Honorija, u obliku grčkog križa. Prije ovih crkava tu je bila trobrodna bazilika iz IV. stoljeća, iz doba Konstantina Velikog. Gradnju nove crkve započeo je biskup Sinferije, a njegov nasljednik Hezihije dovršio ju je uz pomoć klera i naroda. Dužine 58 a širine 28 metara jedna je od najvećih crkava u Dalmaciji iz tog vremena. Još se lijepo razabiru pojedini dijelovi: lađe, prezbiterij, apsida, ambulatorij sa sjedalima za kler. 

grcrkvcentar1

S južne strane prezbiterija je sakristija, diaconicon, a sa sjeverne strane prothesis. Tu je još i ostatak stola, na koji su vjernici donosili darove. Na zapadnoj je strani zajednički narteks za obje bazilike, mjesto za katekumene, javne grešnike i pokornike.

grcrkvcentar2

 Iz njega se stepenicama ulazilo u katechumeneiom s lijepim mozaikom, na kome su bila i dva jelena s natpisom na latinskom: “Kao što jelen čezne za izvorima voda, tako duša moja čezne za tobom, Bože”. Iz ove prostorije ulazilo se u krstionicu, baptisterij. To je osmerokutna zgrada iznutra ukrašena malim nišama i stupovima. Sam krsni zdenac ima oblik križa. Krštenje se obično obavljalo u Uskrsnoj noći, a poslije toga bi biskup novokrštenike odmah krizmao da bi u procesiji, obučeni u bijele haljine, ulazili u crkvu, da po prvi put prisustvuju čitavom bogoslužju svete mise i prvi put prime svetu pričest.

grcrkvcentar3

Sjeverozapadno od krstionice, uz bedem, nalazi se kuća u kojoj se vide tragovi vjerojatno prvog salonitanskog oratorija. Pretpostavlja se da je to bilo “ilegalno” bogoštovno mjesto za vrijeme svetog Dujma. Istočno od te zgrade vide se ostaci vodovoda, a po njegovom kapacitetu i amfiteatru računa se da je Salona u vrijeme Dioklecijana imala oko 60.000 stanovnika.

Scroll to Top