Pozitivan prirodni prirast lani u samo sedam gradova, ipak – u 63 se rodilo više beba nego u 2019.!
Državni zavod za statistiku objavio je konačno podatke o prirodnom prirastu i broju rođenih beba u prošloj godini koji, na žalost, potvrđuju da je Hrvatska i dalje u debelom minusu i negativnim demografskim trendovima. Pozitivan prirodni prirast – više rođenih nego umrlih, prošle je godine tako zabilježilo tek sedam hrvatskih gradova, još tri manje nego što ih u plusu bilo u prethodne četiri godine, a u čak 28 gradova negativna brojka je troznamenkasta.
Najbolje su brojke i dalje u Solinu i Metkoviću u kojima je lani rođeno 55, odnosno 46 više djece nego što je bilo umrlih, a u plusu su još jedino Imotski, Kaštela, Dugo Selo, Buzet i Krk
Najbolje i dalje stoje Solin i Metković u kojima je rođeno 55, odnosno 46 djece više nego što je bilo umrlih u protekloj godini. I Solin i Metković bilježe pozitivan trend i u odnosu na godinu ranije, pa je u Solinu lani rođeno sedmero, a u Metkoviću 18 beba više nego u 2019. godini. Tu je potom Imotski u kojemu je rođeno 25 djece više nego što je umrlih i 24 više nego godinu ranije, a u plusu su još Kaštela u kojima je rođeno 16 beba više nego što je umrlih i čak 28 više nego godinuj ranije. Dugo Selo i Buzet imaju šest više rođenih nego umrlih, s tim da je u Dugom Selu lani rođeno čak 35 beba više nego 2019., a u Buzetu četiri. Zadnji pozitivni grad je Krk, u kojem je rođeno 79 djece, jedno više nego što je umrlih stanovnika grada, ali zato 23 više nego godinu ranije, pa je Krk među gradovima s najvećim postotnim povećanjem rasta broja beba i prvi broju rođenih beba na tisuću stanovnika.
Gleda li se samo broj rođenih beba, na prvom je mjestu Krk u kojemu je prošle godine rođeno 12,6 beba na 1.000 stanovnika, Solin je drugi sa 12 beba na 1.000 stanovnika, slijede Novalja i Imotski sa 11,7 i 11,1 beba, te Pazin, Čakovec, Dugo Selo, Omiš, Dubrovnik i Metković u kojima je rođeno preko 10,5 beba na svakih 1.000 stanovnika.
U apsolutnim brojkama prednjače, naravno, veliki gradovi. U Zagrebu, kojega nikad iz očiglednih razloga ne uspoređujemo sa ostalim gradovima, rođeno je tako 7.865 beba, Splitu 1.377, Osijeku 851, Rijeci 740, Zadru 672, Velikoj Gorici 600 i Slavonskom Brodu 473. U top 10 gradova s najviše rođene djece uspjeli su se ubaciti i Dubrovnik i Kaštela, kao gradovi srednje veličine, te još dva velika – Pula i Karlovac.
Smanjuje se, na žalost, i broj gradova koji bilježe pozitivan trend u odnosu na prethodnu godinu. Za razliku od podataka za 2019., kada je 67 gradova imalo bolji prirodni prirast nego godinu ranije, 2020. donijela je poboljšanje u tek 41 gradu. I dalje je to, naravno, u većini slučajeva minus, ali barem manji. Slika se najviše popravila u Malom Lošinju, koji je 2019. završio sa 58 više umrlih nego rođenih, da bi se ta brojka prošle godine smanjila na 10. Na drugom mjestu je Novska koja je 2019. imala 81 više umrlih nego rođenih, a prošle godine 49. Slijede Grubišno Polje i Buje, te Krk koji je prošle godine iz minusa prešao u plus – sa 21 više umrlih od rođenih na 1 više rođenih nego umrlih.
Kad je, pak, broj novorođenih beba u pitanju, u plusu su čak 63 grada, a njih pet je prošle godine imalo isti broj rođenih kao godinu ranije. Najveći rast rođenih beba lani je, tako, zabilježen u Bujama u kojima je rođeno 20 beba, u postotku čak 111 posto, više nego 2019. Na drugom je mjestu Kraljevica u kojoj je rođeno 72 posto djece više, u apsolutnim brojkama 16 beba, te Rovinj sa porastom od 52,81 posto (47 beba više nego 2019. godine). Krk i Slatina bilježe rast od preko 40 posto, a u top 10 su još Pag, Slunj, Hrvatska Kostajnica, Stari Grad i Mali Lošinj sa rastom većim od 31 posto.
Gradonačelnik Grada Solina Dalibor Ninčević je kazao – Djeca i mladi u fokusu će biti i u ovom mandatu, a u narednom proračunskom razdoblju planiraju se nove mjere i značajno povećanje potpora – rekao je gradonačelnik Ninčević te dodao – I Državni zavod za statistiku je potvrdio ono što stalno ističem, a to je kako se Grad Solin, kao jedan od rijetkih u Hrvatskoj, može pohvaliti da je Grad prijatelj djece, mladih i obitelji – naglasio je gradonačelnik Ninčević te nadodao kako je velika čast, ali i odgovornost stvarati bolje uvjete za odrastanje najmlađih. Gradonačelnik Ninčević je istaknuo, kako je, Grad Solin u protekle četiri godine izdvojio više od trećine Proračuna za poboljšanje života djece i mladih kroz različite aspekte: izgradnju vrtića, igrališta, osnovne škole, stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal…
U narednom proračunskom razdoblju Grad Solin planira uvođenje novih mjera i povećanje novčanih potpora za novorođenu djecu koje će biti za 50 – 60% veće od postojećih, isto tako povećanje potpore za produljeni porodiljni dopust te povećanje mjesečne potpore za obitelji s četvero i više djece.
Više na Analiza – Podaci DZS-a za 2020. godinu