Teatrin Gradske knjižnice Solin, četvrtak, 13. svibnja u 18 sati
ULAZ SLOBODAN, ali zbog epidemioloških mjera broj mjesta ograničen.
O KNJIZI:
Marijanska je pobožnost među glavnim sastavnicama hrvatskoga katoličkoga identiteta. Da je marijanska pobožnost u Hrvata nerijetko povezana i s opstankom sama naroda, svjedoče mnoga hrvatska svetišta podignuta kao znak zahvalnosti Gospi.
To će potvrditi štivo pred vama koje je donekle zahtjevno jer obiluje mnogim podatcima, bilješkama i navodima te neophodnim teološkim raščlanjivanjem. Iako bi tekst takve tematike mogao biti pisan kakvim drugim načinom, nisam htio izostaviti znanstveni pristup iako je to iziskivalo dodatni trud. Naime, marijanska pobožnost ne samo običnih vjernika nego i Božjih ugodnika, lako se omalovaži i proglasi pričom i legendom ako nije potkrijepljena dodatnim dokazima. To je omalovažavanje pogubno i vrlo opasno jer tako ispada da naša pobožnost prema Gospi u najvećem svom dijelu počiva na izmišljotinama i laži. Takvo što razborit vjernik ne može prihvatiti. No ima mnogo dobrih vjernika koji, htjeli – ne htjeli, povjeruju da je riječ tek o izmaštanim pričama pa se zbog toga srame marijanske pobožnosti, zatomljuju je, a katkada se i izravno odjeljuju od nje. Tako se novi naraštaji lišavaju primljenih milosti, bivajući prepušteni sami sebi kao siročad koja tek treba pronaći svoju majku. To je neprirodan i pogibeljan put na kojem mnogi izgube vjeru.
Ovoj se knjizi treba pristupiti kao svojevrsnu duhovnomu štivu koje može pomoći u utvrđivanju i izgradnji osobnoga odnosa s Gospom: što ju više budemo poznavali, to ćemo ju više i voljeti. Sadržaj knjige najvećim je dijelom usredotočen na odnos hrvatskoga puka prema Gospi jer je riječ o sastavnici hrvatskoga katoličkoga identiteta koji je tijekom naše trinaeststoljetne povijesti često zatiran, a takvih pokušaja ima i u ovomu vremenu. Obilata svjedočanstva iz hrvatske prošlosti čitateljima ove knjige mogu biti poticajem i osnaženjem da se samosvojno, i ne bez ponosa, nose s novim izazovima 21. stoljeća. Naravno, knjiga je jednako tako namijenjena i svima drugima koji žele upoznati Gospino djelovanje u povijesti svojega naroda i tako otkriti svoje kršćanske korijene kako bi po njima donosili plodove u svojemu vremenu i svojoj domovini.
Josip Mužić (iz Predgovora)
O AUTORU:
Doc. dr. sc. Josip Mužić rođen je 28. travnja 1961. u Splitu. Zbog reforme školstva u Hrvatskoj klasičnu gimnaziju završava u Rimu. Upisuje studij filozofije na rimskom državnom sveučilištu La Sapienza gdje diplomira sa najvišim ocjenama. Na Papinskom sveučilištu Lateranum postiže bakalaureat iz teologije a na Papinskom Ateneu Antonianum doktorat iz filozofije (summa cum laude). Studij nastavlja u Španjolskoj na Navarskom sveučilištu gdje je postigao i doktorat iz teologije 1993. (summa cum laude). Od 1995. stalno je zaposlen i predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu razne kolegije iz filozofije i morala. Od 2000. kao vanjski suradnik predavao je na Filozofskom fakultetu u Zadru a od 2005. u istom svojstvu predaje na Filozofskom fakultetu u Splitu. 2002. izabran je u zvanje docenta iz znanstvenog područja filozofije a 2003. imenovan je pročelnikom katedre filozofije KBF-a Sveučilišta u Splitu. Zaređen je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije 14 lipnja 1992. u Rimu od svetog Oca Ivana Pavla II. i pastoralno djeluje kao upravitelj Crkve sv. Filipa Nerija u Splitu. Priredio je nekoliko knjiga i objavljivao članke, studije i prijevode u raznim domaćim i međunarodnim revijama te sudjelovao sa svojim izlaganjima na brojnim simpozijima.
Član je radnik Matice hrvatske od 1990, član i jedan od utemeljitelja španjolske udruge Amigos de Croacia, također je i član Hrvatskog filozofskog društva te Hrvatskog bioetičkog društva. Uvršten je u prestižno izdanje američkog biografskog instituta (ABI) Five Hundred Leaders of Influence (1996) i dobitnik je međunarodnog priznanja Twentieth Century Achievement Award (1995).