Proslava 50. obljetnice Osnovne škole Vjekoslava Paraća

U prekrasnom ambijentu salonitanskih Manastirina upriličena je svečanost obilježavanja 50. obljetnice djelovanja Osnovne škole Vjekoslava Paraća. Ova okrugla obljetnica trebala je biti obilježena u travnju prošle godine, ali je zbog propisanih epidemioloških razloga bila odgođena.

Okupljene je pozdravio ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća Đuro Baloević upućujući zahvalu svima onima koji su tijekom proteklih pola stoljeća bili učenici, djelatnici i ravnatelji ove škole, a radi se o brojci od oko 9000 učenika i 650 djelatnika.

Solin je jedna od rijetkih sredina koja se ne mora bojati nedostatka učenika jer njihov broj iz godine u godinu raste i trenutno ih imamo 634, ali naglasio bih kako taj pozitivni trend zahtijeva dodatna ulaganja – kazao je Baloević ističući kako je u suradnji sa Županijom splitsko-dalmatinskom i Gradom Solinom već pokrenuta izrada projekta dogradnje škole te izgradnje nove školske dvorane i dječjeg vrtića. Jedan od važnih segmenata na kojem treba raditi je i proširenje pristupnog puta do škole te rješavanje izlaza na brzu cestu – poručio je ravnatelj.

Čestitke slavljenicima uputili su solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević i zamjenik županijskog pročelnika za prosvjetu, kulturu i sport Ante Radovčić, a u proslavi okrugle obljetnice sudjelovao je velik broj umirovljenih djelatnika škole među kojima i vjeroučiteljica č.s. Vedrana Ivišić, spremačica Marija Lučić te domar Vladimir Rađa koji su u zasluženu mirovinu otišli tijekom protekle školske godine. Njima su ovom prilikom uručeni prigodni pokloni, a zahvalu u ime svih umirovljenika uputila je č.s. Vedrana.

Bila je ovo prilika da se čestita i djelatnicima koji su tijekom prošle školske godine stekli viša stručna zvanja. Riječ je o Nadi Topić, školskoj knjižničarki koja je stekla zvanje stručne suradnice mentorice, Sanji Ivančić, učiteljici razredne nastave promoviranoj u zvanje učiteljice mentorice te Draganu Stanojeviću, učitelju Tehničke kulture koji od ove školske godine nosi zvanje izvrsnog savjetnika.

Proslavu okrugle obljetnice svojim su nastupima uveličali najmlađi, a kao posebna glazbena gošća pridružila im se profesorica pjevanja Jelena Čilaš Buble i sama bivša učenica ove škole.

Osim prigodnom svečanošću jubilarna 50. obljetnica OŠ Vjekoslava Paraća obilježena je tiskanjem slikovnice Vjekoslav Parać „Rani dani“ i monografije „Osnovna škola Vjekoslava Paraća (1970. – 2020.)“.

Vjekoslav Parać: „Rani dani“

Slikovnica „Rani dani“ nastala je prema autobiografskim bilješkama slikara Vjekoslava Paraća (1904. – 1986.) po kojem škola nosi ime. Slikovnica je opremljena likovnim radovima učenika u tehnici pastela, kao i rječnikom manje poznatih riječi koji su izradili učenici uz pomoć učitelja. Kroz tridesetak zapisa, u slikovnici se otkriva život talentiranog i radoznalog dječaka pored ruševina stare Salone i amfiteatra početkom 20. stoljeća: prvi susreti s urbanitetom Splita, školski dani i praznici provedeni kod djeda i bake u Kaštel Gomilici, začeci industrijalizacije i novog modernog vremena, don Frane Bulić i strani turisti, svijet slikarstva i otkrivanje vlastitog talenta. Autobiografski zapisi Vjekoslava Paraća imaju višestruku vrijednost, svjedoče o rađanju velikog solinskog i hrvatskog slikara, ali i o vremenu koje je obilježilo prostor grada Solina. Jezik koji su pisani zapisi vrvi dalmatinskim dijalektalnim i talijanskim izrazima, a tekst je objavljen u izvornom obliku uz manje uredničke korekcije. Slikovnica „Rani dani“ zbog svoje iznimne zavičajne vrijednosti uvrštena je i na popis književnih naslova za cjelovito čitanje u 4. razredu OŠ Vjekoslava Paraća.

„Osnovna škola Vjekoslava Paraća (1970. – 2020.)“

Nakon višegodišnjih priprema u izdanju škole objavljena je i monografija pod naslovom „Osnovna škola Vjekoslava Paraća (1970. – 2020.)“. Riječ je o svojevrsnoj spomenici škole koja prati život u školi i oko nje od samog osnutka. Prilikom izrade monografije korištena je arhivska građa (fotografije, ljetopisi, planovi i programi rada, izvješća, dnevnici rada, knjige imenika itd.) kao i fotografije i materijali iz osobnih arhiva učitelja i učenika. Monografija ima 222 stranice s ilustracijama u boji i donosi sljedeća poglavlja: Kratki povijesni pregled, Ime škole, Himna škole, Centralna škola, Područne škole, Iz spomenice škole, Zvjezdani trenuci, Projekti, Nakladnička djelatnost, Suradnja s lokalnom i širom zajednicom, Popis ravnatelja, Popis djelatnika i Popis učenika osmih razreda. Autori tekstova objavljenih u monografiji su: Đuro Baloević (ravnatelj), Radojka Bućan Vukšić, Ante Ramljak, Nada Topić i Marija Žižić Pleština. Posebno korisni su bili zapisi iz ljetopisa škole koji su objavljeni u poglavlju Iz spomenice škole, a čiji autori su bili dosadašnji ravnatelji škole. Također valja posebno istaknuti i opsežan popis svih djelatnika koji su u školi radili, bilo povremeno, bilo da su bili u stalnom radnom odnosu, kao i popis svih učenika koji su u školi završili osmogodišnje obrazovanje od 1970. godine do danas.

Marijana BATARELO-JELAVIĆ, Solinska kronika

Scroll to Top Skip to content